Majstorski ispiti u Hrvatskoj

23.04.2020.

Želi li unaprjeđivati poslovanje vlastitog obrta u današnjem društvu ubrzanih promjena na tržištu rada i razvoja tehnologija, suvremeni obrtnici i poduzetnici moraju svakodnevno stjecati nova znanja. Cjeloživotno učenje omogućava održavanje koraka s tehnološkim razvojem te razvoj konkurentnosti.

Polaganjem majstorskog ispita obrtnik ili poduzetnik ulazi u zajednicu motiviranih ljudi koji žele steći najuglednije zvanje u svojoj struci, čime dokazuje stručne kompetencije i kompetenciju za cjeloživotno učenje. Polaganjem majstorskog ispita stječe se osim toga i zvanje «majstora – stručnog učitelja» koji ima pravo podučavati naučnike.

Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02)., a mogu se polagati za zvanja s liste vezanih obrta, čije je programe donio ministar nadležan za gospodarstvo.

Majstorskom ispitu mogu pristupiti:

Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom, a dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Majstorski ispit polaže se prema programu polaganja majstorskog ispita kojeg donosi ministar nadležan za obrt, a sastoji se od:

  1. dio: Izrada praktične zadaće i / ili radne probe
  2. dio: Provjera teorijskih znanja nužnih za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu
  3. dio: Provjera znanja iz područja gospodarstva, poznavanje propisa o vođenju poslovnih knjiga i propisa o obavljanju obrta
  4. dio: Provjera osnovnih znanja nužnih za poduku naučnika

Ispitaniku koji je položio majstorski ispit izdaje se diploma o majstorskom zvanju (majstorska diploma). Majstorska diploma omogućuje samostalno otvaranje i vođenje obrta ili vođenje obrta za drugog obrtnika kao i lakše zapošljavanje.

Majstorske ispite Hrvatska obrtnička komora provodi od 1996. godine. Do 2019. godine zvanje «majstora» steklo je 20302 osobe. Najveći broj majstorskih ispita položeno je za zanimanje frizer (5317), zatim slijede kuhari (1712), automehaničari (1558),  elektroinstalateri (982), stolari (807), zidari (783), vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije (632), očni optičari (526), plinoinstalateri (557), kozmetičari (476), natkonobari (435).

Popis majstorskih zvanja:
1. Alatničar 32. Kuhar
2. Autoelektričar 33. Ljevač
3. Autolakirer 34. Mehaničar poljoprivredne mehanizacije
4. Autolimar 35. Mesar
5. Automehaničar 36. Mlinar
6. Autoserviser 37. Mljekar
7. Bravar 38. Natkonobar
8. Brodski mehaničar 39. Očni optičar
9. Dimnjačar 40. Obućar
10. Elektroinstalater 41 Ortopedski obućar
11. Elektromehaničar 42. Pećar
12. Elektroničar – mehaničar 43. Pediker
13. Fasader 44. Pekar
14. Fotograf 45. Pismoslikar
15. Frizer 46. Plinoinstalater
16. Galanterist 47. Precizni mehaničar
17. Graditelj brodova 48. Puškar
18. Graditelj orgulja 49. Slastičar
19. Glazbalar 50. Soboslikar – ličilac
20. Instalater grijanja i klimatizacije 51. Staklar
21. Kemijski čistač 52. Stolar
22. Klesar 53. Strojobravar
23. Klobučar 54. Tapetar
24. Kotlar 55. Tesar
25. Kovač 56. Tokar
26. Kozmetičar 57. Trgovac
27. Krojač muške odjeće 58. Urar
28. Krojač ženske odjeće 59. Vodoinstalater
29. Limar 60. Vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije
30. Krovopokrivač 61. Zidar
31. Krznar 62. Zlatar